Otok Pag, a posebno zapadni dio otoka Paga, područje Novalje bilo je naseljeno u predantičko doba ilirskim plemenima Liburna, koji su obitavali u gradinama, čiji se ostaci i danas mogu nazrijeti i toponiomski rekonstruirat.

Dolaskom rimskih osvajač u I st. Prije Krista, uspostavlja se rimska vlast, sa sjedištem u Cissi, koja je, prema legendi, razorena potresom u III st. Danas je to područje Caske, omiljene novaljske plaže, na kojem se lokalitetu vrše sustavna arheološka istraživanja. Iz toga vremena datiraju tri bazilike, od kojih, ona urbana čuva ostatke podnog mozaika, sa apsidom od trinajst metara. Na lokalitetu bazilike urbane pronađen je najvažniji arhološki i kulturni artefact – moćnik iz IV stoljeća, koji je pohranjen u arheološkom muzeju grada Zadra.

Pored bazilika, najatraktivniji povjesni spomenik je dio rimskog akvadukta isklesan u živoj stjeni, dužine 1,2 kilometra kojim je doticala voda u Novalju, kao antičku luku. Taj jedinstveni akvadukt moguće je razgledati u gradskom muzeju.

Prikupljena arheološka građa čuva se u arheološkoj zbirci Stomorica i dostupna je zainteresiranim posjetiocima.